| | | | | | | | | | | | | | | | | |
Ime Petrinja ima korijen u latinskoj riječi petrus - kamen. | |
| Pretpostavlja se da je grad postojao u rimsko doba na području Zrinske gore bogate kamenom. | | |
| Prvi pisani trag o Petrinji, kao naseljenom mjestu, jest onaj koji govori o povlasticama što ih slavonski herceg Koloman dodjeljuje građanima 1240. godine. Ta stara srednjovjekovna Petrinja nestaje u doba ratovanja s Turcima. |
| | |
Novu lokaciju Petrinja dobiva 1592. godine izgradnjom turske utvrde na ušću Petrinjčice u Kupu. |
Utvrda je trebala poslužiti Turcima u osvajanju Siska, Turopolja i Zagreba. |
| | Na blagdan Sv. Lovre, 10. kolovoza 1594. godine tvrđavu prvi put oslobađa hrvatska vojska. Zbog toga je 10. kolovoza postao dan zahvalnosti Bogu i sv. Lovri, a ovaj svetac izabran je za zaštitnika petrinjske župe i grada Petrinje. |
| Tijekom vremena u Petrinju se doseljava sve više obrtnika i trgovaca i tada počinje brži gospodarski razvitak grada. |
Petrinja je u sastavu Napoleonove Ilirije od 1809. do 1813. godine kada grad postaje značajno trgovačko i prometno središte, a na vojnom vježbalištu francuska vojska sadi velelisne lipe koje i danas svjedoče o tom povijesnom trenutku. | |
 | | | | | | |
| Prva katolička župna crkva Sv. Lovre izgrađena je 1603. godine, no zbog trošnosti stare, izgrađena je nova 1781. u kasno baroknom i klasicističkom stilu. |
| | | | | Tijekom srpske okupacije Petrinje od 1991. do 1995. godine, pobunjenici do temelja ruše župnu crkvu i ostale sakralne objekte. |
Vrativši se u svoj grad Petrinjci grade i obnavljaju novo zdanje prema predlošku stare crkve dovodeći u prvobitno stanje ovaj dio grada. | |
| | |  |
Temelji Prvoj hrvatskoj tvornici salame, sušena mesa i masti postavljeni su 1792. godine, a danas je tvornica "Gavrilović" nositelj gospodarskog razvitka petrinjskog kraja i dobro poznata po kvaliteti svojih gastronomskih proizvoda. | |
Tijekom 19. stoljeća u Petrinji se osjeća kulturno i domoljubno gibanje pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda kada su utemeljeni: |
Gradska glazba (1808.), | |
Glazbeni zavod (1841.), |
Čitaonica (1842.), |
Učiteljska škola (1862.), |
Hrvatsko pjevačko društvo "Slavulj" (1864.), |
Vatrogasno društvo (1880.), |
prva tiskara (1881.) |
| | Novija povijest svjedoči o srpskoj agresiji na Hrvatsku, a Petrinjci su protjerani iz grada od rujna 1991. do kolovoza 1995. godine. | | | | |
| | |  |
| | Grad je pretrpio teška razaranja. U spomen hrvatskim vitezovima i žrtvama podižu se spomenici, svjedoci hrvatskog identiteta. | |
| Obnavljajući grad, Petrinjci posebice skrbe o petrinjskoj građanskoj tradiciji, njeguju stare običaje, obnašaju katoličke blagdane, organiziraju brojne kulturne, društvene i sportske manifestacije. |
| U gradu je nastavljena i tradicija lončarsko - keramičarskog zanata, a iz kvalitetne petrinjske gline nastaju korisni uporabni predmeti i suveniri karakteristični za ovaj kraj, a posebice stucka koja je postala simbolom grada Petrinje. |